"Trump je pogodio Rusiju žešće od bilo koje ukrajinske rakete"

Predložena prodaja — čija se vrijednost prema nekim procjenama kreće oko 22 milijarde dolara — dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava s američkim blokirajućim sankcijama i obvezama dezinvestiranja te bi mogla zadati izuzetno snažan ekonomski udarac Kremlju, piše Newsweek.

Lukoil, najveće rusko nedržavno poduzeće po prihodima, isticao se među ruskim energetskim divovima svojom međunarodnom prisutnošću. Za razliku od državnih kompanija poput Rosnjefta, Lukoil je ulagao u inozemstvo, razvijajući rafinerije u Europi, uzvodnu proizvodnju na Bliskom istoku te mreže benzinskih postaja na nekoliko kontinenata: posjeduje oko 200 postaja u SAD-u, uglavnom u saveznoj državama New Jersey, New York i Pennsylvania. Desetljećima je to Moskvi osiguravalo utjecaj u inozemstvu i u određenoj mjeri štitilo Lukoil od domaćih ekonomskih potresa.

To se počelo urušavati kada su SAD i njihovi zapadni saveznici počeli uvoditi sankcije Rusiji nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. U listopadu 2025. Trumpova administracija uvela je ciljane sankcije Rosnjeftu i Lukoilu.

Potez je dao rezultate. Evo zašto — i koliko je štetan za Moskvu:

Kako su Trumpove sankcije pogodile cilj

SAD su u listopadu najavile sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta s ciljem pojačavanja financijskog pritiska zbog ruskog rata u Ukrajini. Ujedinjeno Kraljevstvo ubrzo je slijedilo taj primjer, uvodeći vlastita ograničenja protiv obje kompanije te desetaka tzv. tankera „sjene flote” optuženih za pomaganje Rusiji u zaobilaženju postojećih ograničenja izvoza nafte.

Kao prva velika sankcijska mjera povezana s Rusijom u Trumpovu drugom mandatu, sankcije su „blokirale” svu imovinu i interese Lukoila koji se nalaze u SAD-u ili su pod američkom kontrolom — što znači da su zamrznuti i ne mogu se koristiti niti prenositi. Sankcije se ne odnose samo na matičnu kompaniju, već i na brojne njezine podružnice i povezane subjekte, čime se njihov učinak dodatno proširuje.

Ministar financija Scott Bessent opisao je Lukoil u listopadu kao dio „ratnog stroja Kremlja”. Dodao je: „Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i odmah postigne prekid vatre.”

Upitan o sankcijama, Trump — koji je često bio kritiziran zbog promjenjivog stava prema Rusiji i Putinu — izjavio je: „Jednostavno sam osjetio da je došlo vrijeme. Čekali smo dugo. Mislio sam da ćemo dulje čekati nego što je to bio slučaj s Bliskim istokom.”

Objašnjavajući odluku, američko Ministarstvo financija navelo je u priopćenju da ove „mjere povećavaju pritisak na ruski energetski sektor i smanjuju sposobnost Kremlja da prikuplja prihode za svoj ratni stroj i podržava oslabljeno gospodarstvo”.

Putinov saveznik Dmitrij Medvedev odmah je žestoko reagirao na sankcije, napisavši u listopadu na platformi X: „Donesene odluke predstavljaju čin rata protiv Rusije. A sada je Trump u potpunosti solidaran s ludom Europom.”

Što to znači za Rusiju — sada i nakon rata

Prodaja Lukoilove inozemne imovine predstavlja ozbiljan udarac ruskim poreznim prihodima u trenutku kada si Kremlj to najmanje može priuštiti.

Za razliku od državnih energetskih divova, Lukoilove operacije u inozemstvu donosile su stabilnu dobit koja se kroz dividende i poreze slijevala natrag u Rusiju. Prisilno uklanjanje te imovine iz ruskog vlasništva znatno smanjuje bazu prihoda kojoj Moskva može pristupiti izvan svojih granica.

Prošlog je tjedna Reuters izvijestio da se očekuje da će prihodi ruskog saveznog proračuna od poreza na naftu i plin ovog mjeseca pasti za 46 posto u usporedbi sa siječnjem prošle godine. Prihodi bi trebali iznositi oko 420 milijardi rubalja (5,41 milijardu dolara), što bi bio najniži iznos od kolovoza 2020., u jeku pandemije COVID-19.

Ruski savezni proračun i dalje uvelike ovisi o prihodima od nafte i plina — otprilike trećina ukupnih prihoda posljednjih godina — a ta je ovisnost postala još izraženija zbog snažnog rasta ratne potrošnje.

Unatoč tome, prema Reutersu, ove se godine iz prodaje nafte i plina očekuje ukupno 8,957 bilijuna rubalja prihoda, dok se ukupni proračunski prihodi procjenjuju na 40,283 bilijuna rubalja.

Tijekom rata Rusija je manjak nadoknađivala visokim izdacima za obranu, porezima i intenzivnim zaduživanjem. Međutim, kada rat jednom završi, zemlja će se suočiti s golemim troškovima obnove i pritiskom da poboljša životni standard stanovništva.

Sankcije ne samo da pojačavaju ratni financijski pritisak, već šalju i snažan signal o krhkosti ruske korporativne moći u inozemstvu te sužavaju fiskalne opcije Rusije u poslijeratnom razdoblju.

Koji je status mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine?

Diplomatska inicijativa Trumpove administracije za okončanje rata u Ukrajini, prema američkim i europskim dužnosnicima, stvorila je određeni zamah, ali zasad nije dovela do proboja oko ključnog pitanja koje dijeli strane: budućnosti teritorija Ukrajine koje Rusija drži pod okupacijom i drugih teritorijalnih zahtjeva Moskve.

Analitičari smatraju da Putin ne vidi malo razloga za kompromis, iako se njegove snage suočavaju s rastućim pritiskom duž bojišnice duge oko 600 milja. Prema njihovoj procjeni, Kremlj vjeruje da vrijeme radi u njegovu korist — računajući na slabljenje zapadnog političkog jedinstva, smanjenje vojne pomoći Kijevu i postupno iscrpljivanje sposobnosti Ukrajine da pruža otpor.

Kako bi održala zamah na bojištu, Rusija je pojačala napore za popunjavanje redova, nudeći novčane poticaje, regrutirajući zatvorenike i privlačeći strane državljane.

Što slijedi

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kasno u ponedjeljak da je sljedeći krug razgovora između Sjedinjenih Država i Rusije okvirno zakazan za 1. veljače, ali je dodao da bi „bilo dobro kada bi se taj sastanak mogao ubrzati”.

Također je obnovio pozive na strože sankcije protiv Moskve, tvrdeći da je potreban dodatni ekonomski pritisak kako bi se Kremlj prisilio na stvarne ustupke. Prodaja Lukoilove imovine snažan je pokazatelj da je u pravu.